Hrvatski embargo na prodaju zemljišta stranim državljanima EU uskoro prestaje, a to se već sada može primijetiti po interesu građana, ali i rastu cijena nekretnina.
No iako su cijene u porastu, i dalje su znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama.
Hrvatska oranica najjeftinija je u EU
Cijene poljoprivrednog zemljišta ovise o mnogo različitih čimbenika, od nacionalnog zakonodavstva, regionalnih karakteristika, do tržišne snage ponude i potražnje.
Tako je, primjerice, prosječna cijena zemljišta u kontinentalnoj Hrvatskoj 3.200 € / ha, ali ako želite kupiti visokokvalitetne oranice cijena bi mogla ići i do 10.000 € / ha.
U susjednoj Sloveniji cijena oranica je gotovo šest puta skuplja, a u Italiji i do 13 puta.
Agencija za trgovinu poljoprivrednim zemljištem očekuje povećanje cijene za 100-200 eura po hektaru idućih godina, ali napominju da je tržište poljoprivrednog zemljišta vrlo nestabilno i ovisi o mnogim predvidljivim i nepredvidivim čimbenicima.
Embargo uskoro ističe
Embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima istječe 23. lipnja 2023., pa mnogi ljudi žele što prije kupiti poljoprivredno zemljište.
Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje od 7 godina u kojem je zadržala ograničenja prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, uz mogućnost produljenja tog razdoblja za još tri godine.
Glavni razlog za to je "zaštita socio-ekonomskih uvjeta za poljoprivredne djelatnosti nakon uvođenja jedinstvenog tržišta i prelaska na zajedničku poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj".
Najveća novost izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu je državno pravo prvokupa zemljišta.
Državno ili resorno ministarstvo dužno je obavijestiti prodavatelja o prihvaćanju ponude u roku od 30 dana od primitka pisane ponude. Ako ministarstvo ne odgovori u tom roku, vlasnik može prodati zemljište na otvorenom tržištu, ali ne po cijeni nižoj od one koju nudi državi.
Hoće li kupnja državnog zemljišta postati masovna pojava?
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su strani državljani najviše zainteresirani za površine veće od tisuću hektara, ali takvih slobodnih zemljišta nema.
Osim toga, posljednjim zakonskim izmjenama ne odustaje se od prava prvenstva, pa prednost pri kupnji zemljišta ostaje prijašnjim vlasnicima i vlasnicima graničnih zemljišta.
Također, pravilo da jedan kupac može kupiti najviše 50 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u kontinentalnom području i do pet hektara u priobalnom području, ostaje isto.
Hoće li kupnja državnog zemljišta postati masovna pojava u narednoj godini tek će se vidjeti, no sigurni smo da je kupnja nekretnine u Hrvatskoj odlična investicija, jer je vrijednost nekretnina u porastu